Saturday, March 30, 2019

Kapitlu II

0 comments

KAPITLU II
FUNDAMENTU TEORIA
2.1 Difinisaun husi Tarabandu
Tuir (Sibarani (2012) Mosaun kona-ba tarabandu tuir Sibarani hanesan formasaun ida atu eleba koñesimentu ne'ebé rai-nain iha komunidade ne'ebé mai hosi komunidade lokal sira atu regula orden moris komunidade nian nia valór kultural.Tuir (Musafiri, Utaya No Astina 2016)definisaun ba matenek lokál tuir Al Musafiri, Utaya no Astina mak knaar atu hamenus globalizasaun desenvolvimentu tau valór sira ne'ebé pozitivu sira kona-ba adolexente sira-nia impaktu. Au valór hirak ne'e mak bazeia ba valór sira, norma no lisan rejiaun ida-idak.
Tuir (Suyono Suyatno, 2013).Trabandu hanesan Matenek lokál sira nian ne'ebé mak hanorin husi jerasaun ba jerasaun hanean kostumi ou kultura ida ne'ebé tenke halo tuir hahalok, Suku idak ida nian kultura ida hanesan ninia trademark no matenek lokál sira ne'ebé  hahu husi Jerasaun ba jerasaun.
Kona-ba formasaun no dezenvolvimentu kultura maka'as influences identidade nasionál, unidade komunidade iha papél iha formasaun nia.
Edi Sedyawati (2010:328) esplika iha unidade komunidade ida-idak ne'ebé forma nasaun ida, kiʼik ka boot eskala, sei iha prosesu formasaun no dezenvolvimentu ba kultura ne'ebé funsiona hanesan identidade nasaun nian. Tuir Kartini Kartono (1994:33) lideransa hanesan individu ida ne’ebé iha abilidade no espesialidade ida, área ida, hodi nune’e bele fo influênsia ba ema seluk hodi hamutuk hala’o aktividade refere, atu atinji objetivu ne’ebé iha.
Tarabandu mak ita-nia bei'ala sira iha vida valór sira-ne'ebé mak fused iha forma relijiaun, kultura no ninia liman-rohan. Iha sosiedade atu adapta ba sira-nia ambiente ho dezenvolvimentu dezenvolve matenek ida ne'ebé hala'o duni koñesimentu ka ideia, ekipamentu, ne'ebé kombina ho norma sira ne'ebé tradisionál, valór kulturál, atividade sira ne'ebé halo jestaun ba ambiente utilizasaun ne'ebé sufisiente ba ninia moris presiza (Suhartini, 2009)
Se imi haree iha evolusaun umanu relasaun ho natureza iha tempu uluk tiha ona forma relasaun harmonia ne'ebé hanaran cosmism bolu, ka bainhira ema sira ne'ebé buka atu moris tuir natureza (Hadi, 2009). Hanoin ema iha tempu neʼebá, natureza mak santu-boot tanba nia iha atu mantein tan neʼe, nia la estragu naturál mosu no iha konsekuénsia negativu ba ema sira-nia an.
Realiza ideia ida-ne'e, ema ne'ebé kria saida mak Famali-Famali ka étika atua no komporta-an ba natureza. Grupu étniku liu iha nasaun ida ne'e iha regulamentu sira ne'ebé refere ho matenek meiu-ambiente (Suhartini, 2009).
Santosa (2011), esplika katak kestaun ne'ebé mak konsidera iha agora no futuru ida kona-ba kualidade kona-ba jestaun ambiente ne'ebé moris liuhosi actualization re matenek lokal iha hakbi'it komunidade. Matenek lokal hanesan koletivu komunidade nian, sei funsiona hodi prevene arrogance no umanu-teen iha aproveita buat neʼebé rekursu naturál lahó prezervasaun moris estragu.


2.1.1 Funsaun husi Tarabandu
Belun (The Asia Foundation Juñu 2013)‘Tara’ nu’udar liafuan verbu radikular husi Tetun ho sentidu ‘kesi hodi halo labele namlele iha leten no lakona bá rai no ‘Bandu’ nu’udar lia fuan verbu ho sentidu ‘hato’o hodi labele halo buat ruma’. Liafuan rua ne’e tu’után hamutuk sai palavra ida ‘tara-bandu’ hodi iha konteín signifikasaun ne’ebé luan loos nu’udar proibisaun ne’ebé hetan ona konkordánsia komún atu aplika ba moris iha sosiedade ida ka liu nu’udar lei ne’ebé sakradu no la eskrita tuir modelu antigu. Iha lia-fuan seluk hanesan “(kahe-aitahan, kait-aitahan ne’ebé bele uza hanesan mós tara-aitahan, iha kontestu tara-bandu bele uza lia-fuan hirak ne’e”, kahe/horok katak kahe ka tara sasan ne’ebé atu bandu, ezemplu (kahe aitahan, animal nian ulun, dikur, ai’in sst).
a.       Signifika trarabandu‘tara-bandu’ mak ‘tara símbolu lulik ruma ne’ebé iha espiritu supranaturál reprezenta ema,familia ka komunidade ida iha fatin ida ka barak; reprezenta sasan natureza hodi bandu ba hahalok ka asaun ema, familia ka grupu iha sosiedade refere ba violénsia konflitu (fíziku/nonfíziku). Nune’e mós tara-bandu bele fó kontrolu moris seres umana, balada no meiu ambiente (biodiversidade) no mós sasan seluseluk husi kriatura Maromak Nian’ husi ameasa estraga kauzadu sira tanba rezultadu husi hahalok umana ne’ebé la hatudu responsável. Entre peskizador xave seluk hatudu ho klaru tebes, Kovar no Harrington hato’o sujestaun katak dezenvolve regulasaun foun tán, maski refere ba “Lei tradisionál” no mós harii husi fundasaun “tradisionál” konseitu tara-bandu husi kultura ema timor nian, ne’ebé loloosrefere ba “lei lokál”3/4. Entre tantu tradisionál no kontemporariamente, “tara-bandu envolve depende husi parte kulturalmente ne’ebé signifikante tebes ‘karau dikur ka ulun’ ne’ebé tara iha aitoos hamutuk ho aitahan matak husi fatin oioin hodi hatudu sinál tara-bandu ba sasan agrikultura no mós atividade sosiál seluseluk iha area ne’ebé refere”5. Tara-bandu baibain inklui serimonia públiku ne’ebé hatudu boot, “baibain halo tuir enkontru públiku ne’ebé determina sansaun partikular ka espesífiku ka di’ak ba atividade partikular”
2.1.1.1 Tipu oioin tara-bandu ho nia funsaun no objetivu
Perspektiva jerál ba terminolojia tara-bandu, bazeia ba rezultadu peskiza liuhusi metodu entrevista no FGDs hetan perspektiva oioin relasaun ho tara-bandu. Tuir NGO Haburas nia perspektiva ho esperiénsia implementasaun, dezeña no hala’o nia programa prinsipál ida iha tinan 2001, ho naran ‘revitaliza tara bandu’. Konseitu revitaliza tara-bandu rekoñese katak prátika konseitu ne’e rasik iha pasadu tempu bei’ala sira eziste tiha ona, ‘tara-bandu la’ós inventa konseitu, tanba ne’e revitaliza katak reaplika, reforma ka hamoris filafali nu’udar prosesu ida’7. Organiza komunidade atu realsa filafali valor prátika husi konseitu tara-bandu ne’ebé ita nia komunidade uza hanesan normas prinsipál iha tempu bei’ala sira liubá hodi aplika ba parte oioin. Tara-bandu tuir simplifikasaun moris loroloron, hodi fó kontrolu moris sosiál tuir konkordansia komún ne’ebé definidu tiha iha regulamentu hodi entre ema bele iha respeitu ba malu iha sosiedade ida ka liu, liuhusi domin no unidade atu sira bele moris iha pás ba alkansa
harmonizasaun sosiál, tanba ne’e iha prosesu aplikasaun loroloron bele kategoriza funsaun ba parte tolu hanesan tuir mai:
1.      Tara-bandu hodi fó kontrolu entre relasaun sosiál umana nian iha aspetu sosio-kulturál, ekonomia no polítiku. Aplikasaun iha aspetu Sosio-kulturál, halo ema atu toman ba respeitu valores kultura nu’udar baze legál ba kria lei kustumariu iha regulamentu tara-bandu, no uza lei ida ne’e hodirezolve kazu sosiál sira ba minimiza ka redus ba eskalasaun konflitu iha komunidade. Porezemplu,bandu ema atu labele halo violasaun ba ema nia direitu moris hanesan (book ema nian feen, la’en no oan feto, violénsia seksuál, violénsia fíziku hanesan (baku, oho etc), violénsia doméstika relasaun ho sistema barlake husi aspetu fetosaa-umane etc. Nu’udar pasu importante ba halo konservasaun kultura ba jerasaun foun sira no orienta sira atu banati tuir ba futuru. Aplikasaun iha aspetu ekonómiku, tara-bandu ne’e nu’udar prosesu ida atu organiza no fó regulamentu hodi modifika hahalok ema umana atu kreativu ba dezenvolveno mudansa moris ekonomia familia iha komunidade hodi redus ki’ak, liuhusi manajementu ne’ebé di’ak no sustentavel, liuliu ba oan no bei’oan sira nia moris, hanesan asesu ba edukasaun, saude no seluseluk komesa agora no mós ba futuru. Tanba ne’e, bandu ema atu labele halo mal gastus iha lia-mate no lia-moris ne’ebé mak iha fatin balun eziste no kria konflitu familia, tara-bandu ba asuntu ne’e aplika ona iha Distritu Ermera no Oecuse. Aplikasaun iha aspetu polítiku, bandu ema atu labele insulta malu, ko’alia atu ba malu,  kontra ema nia direitu liberdade hodi espresa polítika, ne’e aplika ona iha subdistritu Tutuala hetan suporta osan husi Belun iha festa demokrasia eleisaun prezidensiál no parlamentaríu ba periódu 2012.
2.      Tara-bandu hodi fó kontrolu ba relasaun sosiál umana ho balada nian. Aplikasaun iha aspetu ne’e refere liubá hahalok ema ba hasoru balada/animál ne’ebé sira hakiak no animál fuik sira iha universu (rai leten, bee no tasi laran). Katak bandu ema atu labele halo asaun hanesan tuir mai:Na’ok ema seluk nia sasan (balada); oho ka halo kanek ema nia animál hakiak no animál fuik iha ai-laran; bee-laran no tasi-laran. Akordu ba kesi ka halo lutu ba animál hodi labele tama noestraga ema nia aihan iha to’os/natar (plantasaun). Akordu ba oho animál ba halo lia kultura (liamate no lia-moris) iha sistema fetosaa-umane; akordu komún ho regulasaun ba kasa animál fuik iha ai-laran, akordu komún ba uza metodu peska (labele uza pestisida ka so’e bomba ba ikan iha tasi ka mota hodi hamate bioversidade ikan ka animál) no mós area autorizasaun peska iha tasi no seluseluk tán.
3.      Tara-bandu uza nu’udar lei tradisionál hodi fó kontrolu ba relasaun sosiál umana ho natureza ka regulasaun hodi tau matan ba meiu ambiente ka aihoris atu ema umana bele orienta no uza ba nia nesesidade moris. Porezemplu, bandu ema atu labele halo asaun hanesan (sunu-rai no tesi ai-horis arbiru iha foho, mota ninin no tasi ibun). Halo konkordansia komún entre komunidade bairo – Cross Villages Boundary (liña fonteira suku) porezemplu, uza fatin/area ba hakiak animál (karau, bibi, kuda etc.) nian hodi labele estraga ambiental naturál ninian. Labele na’ok ema nia ai-horis, ai-han iha to’os/natar laran no sasan lulik hanesan (fatuk, ai-toos etc). Akordu hodi uza fatin ba halo to’os/natar husi suku tolu ka liu ne’ebé baliza ba malu atu uza rekursu bee husi area/bee-matan ida hodi produs rekursu importante hanesan (produtu agrikultura hare/batar etc.) relasaun ho modelu sistema irigasaun komún. Fatin ba ailaran fuik no akordu komún ba kasa animál fuik iha ailaranbee-laran no tasi laran ho metodu kasa ne’ebé mak la autoriza hanesan (labele uza aimoruk pestisida ba ikan, boek, tuna etc.) hodi estraga meiu ambiente. Labele kee fatuk iha fatin ne’ebé iha ameasadu ba rai-monu (landslide), labele soe fo’er domestik arbiru ba estraga meiu ambiente no seluseluk tán.
Diferénsia uitoan ho(‘Lia-na’in Lauhata Bazartete Likísa Sr. Jose Correia 2013), funsaun tara-bandu fahe ba parte tolu, ezemplu
 (1. regulariza relasaun entre ema ho natureza
 2. regulariza relasaun entre ema ho ema;
 3. regulariza entre ema ho Estadu’)
Ezemplu ema ho natureza, bandu ema tuir tempu koilleta tuir tempu iklima hanesan (fiut besi, metchi iha Lospalos no meti iha bee Malae Balibo/Atabae, Seloi Kraik iha Aileu sst.). Ezemplu relasaun ema ho Estadu hanesan (kontra orden husi liurai (xefe suku) hodi muda baliza entre unidade administrativu. Ezemplu seluk, Estadu nia orden no regulasaun bandu ema atu labele tesi ai no sunu rai nu’udar sasan ka riku soin ka orden Estadu nian, fortifika katak estrutura mak lei inan, maibé abut husi lei inan mak sasan tradisional sira, presiza konsidera katak konstituisaun mai husi lisan sira. Durante ne’e iha tendénsia katak la fó prioridade ba matenek tradisionál (lia-na’in), tanba sá la uza sira hanesan testamuña péritu (saksi ahli). Sr. Eugenio nia aprezentasaun katak “lei mai husi lisan tradisaun, direitu koletivu husi lisan ida ba lisan seluk”9
2.1.2  Diferénsia Tara-Bandu Entre Fatin Rurais no Urbana
Jeralmente programa tara-bandu la hetan susesu di’ak tanba iha indikasaun, husi distritu ka subdistritu ida ho seluk ne’ebé halo baliza ba malu la aplika ho uniforme programa tara-bandu, tantu iha area rural no mós iha urbana. Tara-bandu ne’ebé aplikavel hodi iha fatin rurál no urbana bele implementa hodi minimiza risku ba tendénsia konflitu, dala barak iha fatin urbana hetan difikuldade boot atu implementano hetan susesu tuir objetivu tara-bandu ne’e rasik. Ne’e iha razaun balun ne’ebé presiza fó konsiderasaun no oinsá atu buka dalan ne’ebé loos.
 2.1.2.1 Tara-Bandu iha Fatin Rurais
Iha fatin rurál refere ba sosiedade ida, ema moris simplesmente no uniforme husi kustume ka fiar
tradisaun ne’ebé hanesan no sei iha konxiénsia no konsiderasaun aas ba sira nia valores kulturál. Kontestu ne’e fasil ba komunidade atu implementa sistema tara-bandu la hanesan iha fatin urbana. Sira nia fiar ba natureza ka universu ho nia riku-soin sei aas tebes – ‘kultura timor bazeia ba fiar animismu, fiar ba elementus prinsipais tolu hanesan (1. Na’i-Tasi, 2. Na’i –Raiklaran no 3. Na’i-Lalehan)’13, husi fiar ne’e komunidade halo tara-bandu no juramentu ba fiar tolu leten ho nia sasan mundiál. . Fortifika ho informasaun husi rezultadu entrevista ho Sr. Babo (Ministro Justisa) mós hato’o katak,program tara-bandu ne’e importante para ita bele ajuda setór justisa formál, liuliu iha programa rezulusaun konflitu sira iha komunudade rurál, parte seluk mós povu sira fiar liu ba lia-na’in no katuas sira ne’ebé moris iha foho besik ba uma-lisan. Tanba dala barak hatudu ona katak katuas sira ne’e mak hetan fiar atu tuur nu’udar lia-na’in, klaru katak problema sira iha komunidade posivel bele hetan rezolve lalais. Ema iha komunidade iha relasaun pysikolojia sosiál aas liu, relasaun individuál ho lia-na’in sira metin tanba sira sei iha fiar maka’as ba kustume kultura uma lisan no lulik sira.
2.1.2.2 Tara-Bandu iha Fatin Urbana
Iha fatin urbana, ema mai husi diferénsia no pluralísmu moris modernu no étika kultura oioin, susar atu tane aas valores normas kulturál no bele aplika iha sira nia moris loroloron. Moris no ezijénsia ekonomia ne’ebé diferente, estatus sosiál ne’ebé lahanesan, joven barak mak halo urbanizasaun mai kota kapital no lahatene kontestu lokál area urbana. Oportunidade atu hetan asisténsia sosiál la hanesan ho nivel edukasaun ne’ebé diferente maka’as iha potensiál tebes sempre kria inveja sosiál. Iha fatin urbana ema barak mak luta no defende konseitu direitus demokrátiku tuir sira nia vontade ne’ebé dala ruma kontra konseitu normas kulturais. Ho indikasaun hirak ne’e dala barak afeita prosesu tara-bandu atu la hetan susesu di’ak. Tuir entrevista Diretór Haburas dehan – “Dala barak ema kahur sasan ne’e hanesan konseitu ida maybe presiza haree katak tara-bandu tuir fiar ka konseitu iha prátika tradisionál ba harii pás iha diferente, porezemplu (1. Tara-bandu no 2. Juramentu), maibé ohin loron ema kahur tiha juramentu ho tara-bandu. Sasan ne’ebé iha erru boot ba ita ka komunidade sira, involve personalidade polítika importante hodi promove, dala ruma dalan ne’ebé la ajusta ho prátika istoriku tara-bandu ne’e rasik ne’ebé bei’ala sirarai hela ba ita. Juramentu ne’ebé uluk bei’ala sira halo fahe ba parte rua henesan tuir mai:
1.      Sumpah Kesetiaan (juramentu ba fidelidade) iha tempu bei’ala sira ba halo funu, porezemplu FALINTIL halo iha tempu funu rezisténsia no RENETIL sira halo iha tempu klandestina ho modelu hemu raan;
2.       Sumpah Perdamaian (juramentu ba pás), juramentu hodi hakotu prosesu todan ida, juramentu nia prosesu kontinuasaun ne’ebé mai husi juramentu fidelidade leten.

2.2  Relasaun Lei Tarabandu ho Lei Timor Leste
Republika demokratiku de Timor leste na Constituisional da RDTL no Artigu 61.o
(Meiu-ambiente)
1. Ema hotu-hotu iha direitu atu moris iha ambiente ema moris nian ne’ebé moos,
nabelun-di’ak hó natureza, no iha obrigasaun atu proteje no halo di’ak ba jerasaun loron
ikus nian.
2. Estadu rekoñese katak iha nesesidade atu tau matan didi’ak no fó valór ba ita-nia rain nia
riku-soin.
3. Estadu tenki fó-sai buat ne’ebé mak sei halo atu defende natureza maibé sei hodi hala’o mós
nia ekonomia.

2.2.1        Relasaun ho Lei Baze Ambiente
3        DECRETO LEI No 26/2012 Artigu 8.
Tara Bandu
1.      Lei ida-ne’e rekoñese, tara Bandu nia importánsia enkuantu kustume integrante kultura Timor-Leste nian no nu’udar mekanizmu tradisionál reguladór ba relasaun entre ema no ambiente iha nia sorin-sorin.
2.      Bele lori ba asaun Tara Bandu, tuir rituál estabele ona hosi direitu be moris metin ona iha fatin ne’ebé hakarak atu konserva no promove ambiente no prezervasaun uzu sustentavel rekursu naturál sira, bainhira asaun sira-ne’e kompativel ho objetivu no prinsípiu ne’ebé estabelese iha lei ne’e
3.      Bele lori ba asaun Tara Bandu ida nian, tuir termu artigu ne’e, Governu tenki garante efetiva protesaun iha área envolvida.

2.2.3 Relasaun ho Dekreto lei Florstal
LEI N.º 14/ 2017 de 2 de Agosto
REGIME GERAL DAS FLORESTAS
A Constituição da República incumbe o Estado de garantir e promover os direitos e liberdades dos cidadãos, garantir o desenvolvimento da economia e o progresso da ciência, proteger
o meio ambiente e preservar os recursos naturais, e afirmar e valorizar a personalidade e o património cultural do povo timorense. Neste desiderato, a Lei de Bases do Ambiente, aprovada pelo Decreto-Lei n.º 26/2012, de 4 de julho, veio estabelecer os parâmetros normativos essenciais para o desenvolvimento e aperfeiçoamento de um corpo jurídico consistente, no âmbito da conservação e proteção dos componentes ambientais, nomeadamente a água, o mar, o solo e o subsolo. No contexto de desenvolvimento desse enquadramento legislativo ambiental, as florestas, pela biodiversidade que contêm, pelo seu papel na recuperação e reabilitação dos solos
degradados e na conservação dos recursos hídricos, e pelo seu valor social, cultural, espiritual e potencial económico, apresentam-se como centrais no alcance dos objetivos do Estado e no preenchimento do direito à proteção do ambiente consagrado no artigo 61.º da Constituição da República.

2.2 Difinisaun Konservasaun
Tuir Utami iha tinan (2018) Konservasiaun (conservation) iha relasaun ho rekursu natureza ne`ebe signifikante hanesan: “preservasaun,managemento,ancare of natural and cultural recource. No tuir Ian Campbell (1972) ,iha parte seluk nia fo definisaun ba konservasaun iha parte tolu mak:
1.      Preservasaun ba rekursu natureza sira
2.      Aprobeitamentu ba rekursu natureza  uza ho matenek
3.      Utilizasaun ba rekursu natureza tenke ho konsiensia (wise use )
            Konservasaun mak hanesan mai husi lian (inggrish) conservation ka proteje kualker rekursu nebe mak iha ejisti ita nia rai laran.
Konservasaun mosu iha tempu uluk to agora ita sei kontinua hela,tuir seiensia ne’ebe husi matenek nain ida ho naran THEDODORE ROOSEVELT.,1902  kolia kona ba oinsa ita atu konserva ita nia rekursu ho di’ak atu bele grantia ba future
(Dewebroto.,1995). Konservasaun rekursu natural (conservation) katak jestaun ba rekursu natural ho matenek ba prinsipiu sustentavilidade Konservasaun mos signifika preservasaun no jestaun planeada ba rekursu natural ne’ebe ekilibriu ho sustentavel entre diversidade ba prosesu evolutiva iha ambiente ida (Riva, 2004).
2.3 Difisisaun Floresta
Definisaun ba floresta ba péritu floresta ida ne'e katak floresta mak komunidade biolójika ne'ebé domina husi ai-hun perennials. Konsidera katak, bazeia ba Lei n. º 5 1967, floresta mak define hanesan sa'e kampu ida kona-ba ai-hun ne tomak nu'udar parseria ida moris vida naturál no ambiente naturál nia.
Halibur ai-hun ne'ebé mak categorized hanesan ai-laran se grupu ida kona-ba ai-hun canopy metin hela. Tanba floresta mak define hanesan asosiasaun, entaun entre tipu ida kona-ba ai-hun no tipu sira seluk kona-ba ai-hun iha neʼe sei sai independente. Floresta sei mós iha kompetisaun entre membru sira ne'ebé hela besik hamutuk.
Floresta mak ekosistema naturál ida ne'ebé alkansa ona ekilíbriu climax ida no komunidade ne'ebé boot nian kapasidade atu same husi mudansa ne'ebé sira hetan terus, hanesan sira la liu limite sira ne'ebé tolerable. Floresta mak la ne'be ida halibur ai ne'ebé mak sira uza deʼit husi liga produtu,
maibé, ai-laran ne'ebé mak asosiasaun moris ida kona-ba natureza biolójika ka komunidade nian ne'ebé kompleksu kompostu hosi ai, shrubs, understorey, rai, animál no microorganisms naturál ba ambiente. Floresta hanesan funsaun ekosistema ida:
Ba mantein balanciu sistema ekolojia ambientál, armazén armazenamentu Germplasm, degradasaun rai Maintaining no erozaun, fonte liga Industriál no sawmills lokal, Fonte ba rezultadu ba populasaun lokál, no peskiza.
Floresta mak importante tebes ba moris iha mundu, liu-liu ba jerasaun sira futuru nian sira-nia moris. Erru iha jestaun florestál signifika torturing ita-nia futuru jerasaun foun sira-nia moris. Atu prevene sala iha jestaun florestál, funsaun florestál tenke estuda no komprende holistically (intact).
Nuneʼe, ita presiza estuda merologically florestál (haree parte ninia) atu antesipa aspetu sira ne'ebé bele hamosu havoc atu moris. Deskrisaun barak kona-ba Komprensaun Floresta Bazeia ba Peritu, husu boot sei útil.
2.3.1 Potensia Floresta
Tuir (Abdul Hadjranul Fatah, Abdul Mun’im, Arifin 2014) Potensiál rekursu Florestál área florestál iha mota Rasau no Sampang iha florestál naun-liga produtu ne'ebé bele utiliza no ai sira ne'ebé potensiál. Wood tipu ne'ebé hetan iha area ne'eba, liu-liu: meranti ai, kapurnaga, keruing. Iha tempu uluk komunidade uza ai atu nesesidade pesoál sira hanesan hakbit uma, halo jukung (ró tradisionál) no ai‐sunu.
Balu kona-ba potensiál ba naun-liga rekursu naturál sira sei sai ema uza husi tempu uluk dehan toʼo agora sira iha forma gemor lanu (ai-hun lanu)), sap-getahan (pantung, damar no sap nyatu) no floresta bani-been.

2.4 Analiza Sosio Ekonomiku Komunidade
Métodu atu analiza nesesidade (nesesidade avaliasaun) mak halo nuneʼe nia bele sukat iha nivel disparidade ne'ebé mosu iha estudante sira ne'ebé aprende hosi saida mak sei no saida mak iha ona hetan. Kona-ba sukat lakuna, ema análize ida tenke hetan reportajen ka kbiit atu hatene kona-ba problema sira ne'ebé hasoru balu. Funsaun presiza avaliasaun tuir Marisson (2001:27), liuliu:
·         Identifika nesesidade sira ne'ebé mak relevante ba servisu ka knaar agora,
·         hanesan problema saida mak afeta ba rezultadu aprendizajen nian.
·         Identifika nesesidade urjente sira ne'ebé relasiona ho finansa,
·         seguransa no asuntu sira seluk ne'ebé interfere ho servisu ka ambiente edukasional nian.
·         Aprezenta prioridade ba halo selesaun ba asaun.
·         Fornese baze dadus ba analiza efetividade aprendizajen.
2.5 Faktores ne’ebe Mak fo impaktu ba iha Floresta
Tuir Khaerul (2006) katak, Faktor ne‟ebe fó impaktu ba kondisaun Floresta ne’e nia iha fatin refere, mak hanesan: Faktor Sosia Ekonomia no Faktor Nivel Edukasau no konhesementu komunidade nian ba konservasaun natural.
2.5.1 Fator sosio ekonomiku
Komunidade engeral iha Suco Leo-lima moris nudar sector agrikultura. Iha limitasaun area ne‟ebe mak komunidade sira utliza rai hodi halo aktividade agrikultor nian hanesan halo to‟os, ho aktividade ida ne‟e mak komunidade sira esplora rekursu ai horis nian ne‟ebe mak eziste.
2.5.2 Fator Edukasaun no koinesimentu
Edukasaun mak sai save ba dezenvolvimentu iha Parque Nasional ne‟ebe eziste ho potensia rekursu ai horis, ho ida ne‟e bele indentifika total numeru edukasaun iha fatin refere. Hodi analiza ba situasaun real komunidade nia konhesementu.
2.6 Konseptu Fundamental
Konsetu fundamentu nudar lala‟ok skematika ida kona ba aktividade hodi anota dadus pupulasaun nian iha Suku Leo-lima  nia laran, ho objectivu peskizador nian tenta atu buka hatene impelmentasaun lei Trabandu ne’ebe  eziste iha area refere . Iha hanoin ne‟e hakarak buka hatene regulamentu husi impelmentasaun Tarabandu, ligadu ho problema ne‟ebe iha, tamba iha peskiza ida ne‟e ho hanoin atu buka hatene dependensia komunidade ba iha area Floresta . Presiza tau atensaun hodi hadia area konservasaun bazeia ba estratejika husi komponente ne‟ebe iha responsabilidade ba area refere, hodi garatia kondisaun b area floresta  nian iha sustentabilidade, propektividade husi peskiza ne‟e mak hatutan no habelar liu husi rejultadu peskija ne’e honi haforsa lei tarabandu Iha suku Leo-lima.












 






















0 comments:

Post a Comment