Saturday, March 30, 2019

tugas konservasaun flora no fauna

0 comments

KAPITULU I
LIAN DAHULUK
1.1 ANTESEDENTE
Pratika hanesan baze legal ida ne’ebe hodi fortifika siensia no teoria neebe estudante sira aprende ,no iha nivel akademiku mos ejiste pilar tolu neebe mais inportante mak hanesan ,Estuda, Peskiza no Kontrolo social,relasiona ho piliar tolu ne’e mak inisiativa estudante no dosente sira husi Universidade da paz (UNPAZ),Fakuldade teknologia agrikola Departementu konservasaun rekursu naturais (KRN) hodi konvoka pratika iha lagoa tasi tolu
Lagoa tasi tolu hanesan lagoa neebe ezisti  naturalmente husi tenpu uluk bei-ala sira nian to’o agora  no ho nia rekursu neebe mak barak tebes ,tanba nee dosente no estudante  sira husi Universidade da Paz (UNPAZ) Fakuldade teknologia agrikola Departementu konservasaun rekursu naturais, identifika area refere hodi halo peskisa no observasaun direita kona ba flora no fauna nee’ebe deit mak ezisti iha fatin refere ,atu nunee bele halo konservasaun no proteze nafatin ita nia rekursu sira nee atu nune’e ba futuru nafatin iha nia nia sustentabilidade, Tanba timor leste iha nia rekursu naturais neebe barak tebes maibe to’o agora balun atu lakon ona tanba kauza husi kresimento populasaun neebe kada tinan senpre aumenta ,entaun sira mos kontribui no fo ameasa hodi estraga rekursu naturais sira ne’ebe mak ezisti iha rai laran, no lagoa tasi tolu mos hanesan lagoa ida ne’ebe famozu no uniku tebes bele mos atria turista estranjeiru mai vizita ,maibe ladun seguru ba animal no ai-horis ne’ebe moris iha area ne’eba ,tanba ne’e presiza hetan protesaun maximu husi ita nia governu RDTL
1.2 PROBLEMA
1.      Animal no ai-horis saida deit moris iha lagoa tasi tolu?
2.      Faktor saida mak kauza animal no ai-horis sira nee lakon?
3.      Oinsa kondisaun area lagoa tasi tolu nian?
1.3 OBJEKTIVU
1.      Atu hatene  animal no ai-horis neebe mak moris iha lagoa tasi tolu.
2.      Atu hatene factor neebe fo inpakto ba animal no ai-horis sira nee.
3.      Atu hatene kona ba kodisaun area lagoa tasi tolu nian
1.4 BENIFISIO
1.      Hodi nunee estudante sira bele hatene kona ba animal no ai-horis neebe ejiste iha lagoa tasi tolu.
2.      Estudante sira bele hatene kona ba factor neebe estraga animal no ai-horis neebe moris iha area refere.
3.      Estudante sira bele hatene kona ba kondisaun area lagoa tasi tolu.
KAPITULO II

ESTUDU LITERARIO
2.1  DIFINISAUN KONA BA LAGOA TASI TOLU
Lagoa tasi tolu lokaliza iha post abministrativu don aleixo munisipio dili,no lagoa tasi tolu hanesan lagoa ida neebe ezisti naturalmente husi tempu uluk kedas to’o agora,no lagoa refere nakonu ho nia rekursu naturais ka bio-diversidade neebe mak barak tebes,no iha observasaun refere estudante sira mos identifika mak hanesan,(Flora no fauna ,sasan kontrusaun nian,no mos populasaun sira hela iha area neebe no estraga mos rekursu neebe mak ezisti)
Ø  Identifika kona ba Flora ho fauna neebe ezisti iha area refere .
Ø  Hare kondisaun lagoa tasi tolu nian .
Ø  Atu identifika kona ba komunidade nia hahalok hodi estraga flora ho fauna .
2.1.1.DIFINISAUN KONA BA FLORA HO FAUNA.
Flora kolia kona ba ai-horis no iha observasaun refere ai-horis neebe estudante sira identifika mak(,ai-parapa,ai-tanu,ai-tasi.)



BAB III
METODE PESKIZA
Lokalidade no  fatin pratika
Programa pratka refere estudante sira halao iha lagoa tasi tolu, postu administrative DON ALELEIXU munisipio DILI .

Geografikamente area lagoa tasi tolu ,suu MAS LIDUN postu administrative DOM ALEIXU munisipio DILI niarai ketan ho suku sira mak hanesan

·         PARTE NORTE :
·         PARTE SUL       :
·         PARTE LESTE    :
·         PARTE OESTE    :
3.1 FATIN NO TENPU
Lagoa tasi tolu sai hanesan area pratika ba estudante sira hodi halao obserbasaun direita ba animal no ai-horis ,iha loron segunda 11/12/2017,  Oras hahu tuku : (9:30 to’o remata).
3.2. MATERIAL NO EKIPAMENTUS
Material no ekipaments neebe estudante sira utilize hodi halo pratikaka  nee mak hanesan tuir mai nee :
1.      Canon
2.      Telefone
3.      Digital /kamera
4.      Lapizeira no Kaderno.

3.3. TEKNIKU KOLEKSAUN DATA
Tekniku neebe estudante sira utiliza hodi halo koleksaun ba dados mak hanesan tuir mai ne’e
1   estudante sira ba iha lagoa tasi tolu hodi hare ka observa direita kona ba animal no ai-horis neebe mak uluk ezisti iha fatin refere maibe too agora animal no ai-horis sira  nee mos balun atu lakon ona, no identifika mos kona ba fatores neebe kauza no estraga rekursu sira nee.

. ANALIZA DATA
Bazeia ba rezultadu peskiza no estudante sira nia observasaun iha lagoa tasi tolu hatudu katak animal no ai-horis sira neebe uluk ezisti iha fatin refere too agora balun komesa atu lakon ona, tanba kauza husi kresimentu populasaun neebe kada tinan senpre aumenta entaun estraga mos ita nia rekursu neebe ita konsidera hanesan heransa ba ita nia rain.







KAPITULO IV
REZULTADU DISKUSAUN
Iha peskiza refere estudante sira halo observasaun kona ba flora no fauna neebe ezisti iha lagoa tasi tolu ,no mos identifika kona ba fator neebe fo inpakto ba rekursu sira nee atu nunee bele halo konservasaun hodi rekopera fila fali.
4.1 Espesie animal no ai-horis neebe estudante sira identifika iha lagoa refere mak hanesan :
No
Espesie Ai-horis
Espesie Animal
Total espesie                     Ai-horis
Total espesie animal
1
Ai-parapa



2
Ai-tasi



3




4





4.2  KONSERVASAUN INSITO (PARK NASIONAL)

Konservasaun insito hanesan konservasaun ne,ebe ita halo atu salva no proteje animal no ai-horis  ne’ebe origin no moris nanis ona iha fatin refere no ita mos halo jestaun ba area refere atu sai hanesan (PARKE NASIONAL) ida
4.3  KONSERVASAUN EXSITO(JARDIN BOTANIKU)
Konservasaun exsito hanesan konservasaun ne’ebe ita halo fora husi animal no ai-horis nia fatin origin no moris nanis iha fatin refere ,razaun tanba animal no ai-horis ne’ebe origin moris iha fatin ne’eba kuaze atu lakon ona,entaun atu halo konservasaun hodi rekopera fila fali lori ai-horis no animal neebe mak adapta ho anbiente refere no ita halo jestan ba area refere sai hanesan (JARDIN BOTANIKU) ida.

4.4  Iha area pratika lagoa tasi tolu tuir peskiza/observasaun neebe estudante sira halo iha area refere identifika  ai-horis neebe ezisti mak hanesan (ai-parapa,ai-naa) anima mak hanesan (burung maleo,nst) animal no ai-horis hirak nee hanesan rekursu naturais neebe ezisti nanis husi tenpu uluk too agora no povu timor leste konsidera rekursu refere sai hanesan heransa ba ita nia rain,maibe realidade mos hatudu katak animal no ai-horis sira nee balu komesa atu lakon ona , tanba nee ita presiza halo konservasaun hodi proteze hadia no haburas nafatin ita nia bio-diversidade sira nee iha timor leste.


4.1.2  Faktor neebe kauza no fo inpaktu ba flora ho fauna neebe moris iha lagoa tasi tolu hodi infrenta degradasaun maka komunidade sira neebe hela iha area  refere ,ho numeru populasaun nebe senpre aumenta entaun konribui mos hodi estraga rekrsu neebe mak ezisti,hahalok neebe populasaun sira halo hodi estraga rekursu naturais mak hanesan (,tesi ai,  oho manu ka animal seluk neebe ezisti iha fatin refere,kaer ikan iha tasi laran, atiru rai ba lagoa hodi konstrui uma,no mos soe lixu iha tasi ibun iha tenpu udan senpre estraga rekursu ne’ebemak iha tasi laran nst)
4.1.3 Tuir observasaun estudante sira nian hatudu katak kondisaun area lagoa tasi tolu ladun seguru no la heten protesaun neebe husi ministerio relevante no mos autoridade lokal sira, flora ho fauna ne’ebe ezisti iha area refere komesa atu mohu ona tanba hetan ameasa ne’ebe grave tebes  husi komunidade sira ne’ebe hela besik ,  ,
KAPITULU V
5.1. LIAN MAKTAKA
Iha kapitulu ida ne’e hanesan kapitulu ida ne’ebe ikus husi kapitulu I,II,III no IV hakerek relatoriu nian tamba ne’e mak ami ne’ebe hakerek relatoriu refere atu husu ba Dosente no kolega sira ne’ebe hare no le ami nia relatoriu badak ne’e,ami husu ita bo’ot sira atu fo ideia no kritika ne’ebe konstruktivu mai ami atu melora hikas fila fali iha futuru,no karik lian ruma la kondis ho maluk sira nia laran ami ata husu perdaun ho rajaun ami sei iha prosesu aprende.
5.2. SUJESTAUN
1)      Atu sujere ba kolega estudante sira hotu katak iha futuru nafatin halo peskiza hodi hatene kona ba espesie animal no ai-horis ne’ebe ezisti iha ita nia rain .
2)      Nu’udar estudante atu sujere mos ba desente Universiade da paz (UNPAZ) FTA. Departemento konservasaunrekursu naturais katak iha futuru nafatin kria kondisaun no fo oportunidade ba estudante sira ba halo peskiza atu  hatene no halo konservasaun kona ba rekursu ne’ebe mak ezisti iha ita nian rain no hetan degradasaun .
5.3. REKOMENDASAUN
1)      Rekomenda ba Ministerio Agrikultura diresauuun floresta katak presiza tau atensaun maximu ba ita nia rekursu naturais ka bio-diversidade neebe mak ezisti iha ita nia rain liliu iha lagoa tasi tolu atu nune’e hodi hamatak no haburas nafatin ita nia nasaun doben RDTL.
2)      Rekomenda mos ba iha Autoridade lokal katak presiza kria regulamentu interna ida hodi haforsa lei tradisional hanesan TARA BANDU atu nune’e hodi regula populasaun sira labele estraga rekursu naturais no mos nafatin halo koperasaun neebe diak ho ita nia komunidade atu kuidadu bio-diversidade neebe mak ezisti iha area ne’ebe sira hela ba.
3)      Rekomenda mos ba populasaun iha teritorio Timor laran tomak  katak, keta estraga animal no ai – horis sira ,no presiza proteze no kuidadu atu nune’e nafatin iha nia sustentabilidade iha Timor leste







5.4.FOTOGRAFIA
Ai parapa
Ai parapa mane
Burung Maleo




Maleo Senkawor atau Maleo, yang dalam nama ilmiahnya Macrocephalon maleo adalah sejenis burung gosong berukuran sedang, dengan panjang sekitar 55cm, dan merupakan satu-satunya burung di dalam genus tunggal Macrocephalon.[1][2] Yang unik dari maleo adalah, saat baru menetas anak burung maleo sudah bisa terbang.[3] Ukuran telur burung maleo beratnya 240 gram hingga 270 gram per butirnya, ukuran rata-rata 11 cm, dan perbandingannya sekitar 5 hingga 8 kali lipat dari ukuran telur ayam.[4][5] Namun saat ini mulai terancam punah karena habitat yang semakin sempit dan telur-telurnya yang diambil oleh manusia. Diperkirakan jumlahnya kurang dari 10.000 ekor saat ini.[6]

Read more...

Kapitlu III

0 comments

KAPITULU III
METODOLOZIA PESKIZA
Tuir Sugiyono (2013:2) Métodu peskiza ne'e dalan ida ne'ebé Sientífika hodi hetan Dadus
 ne'ebé ho objetivu Espesífiku.
3.1.   Fatin no Tempu
        Peskiza ida ne‟e atu halo estudu efetividade ba iha implementasaun Lei Tarabandu ba iha Konservasaun Floresta durante fulan ida nia laran hahu husi fulan juilo  2019 to‟o remata iha  Suco Leolima Postu Administrativu Hato-udo  Munisipiu Ainaro, maibe peskiza ida ne‟e fokus liu iha area Suco Leolima  ho total Luan hamutuk 124.76 km2
1.      Parte Norte baliza ho Suku Suru-Caraik
2.      Parte sul baliza ho Tasi
3.      Parte leste baliza ho Suku Foho- Ai-lico
4.      Parte oeste baliza ho Suku Casa
Fatin peskiza ne’ebè peskiza nain hili hodi halo monografia ida ne’e mak hanesan estudu efetividade ba implementasaun lei Tara-Bandu ba konservasaun Floretsa , iha suku leo-lima Postu Administrativu Hato-udo Munisipio Ainaro Peskiza ida ne’e halao durante fulan ida (1) komesa husi data. 25 fulan Juilho 2019 to iha data. 25 Fulan Setembro 2019. Iha peskija ne’e atu hare deit ba iha Aldei sanulu mak hanesan
Suku Leolima
No
Adeia
Total Uma Kain
1
Aimerleu
Lesse


940
Tuir sensus 2015
2
Dausur
Luro
3
Goulau
Nuno Boco
4
Grotu
Raesoro
5
Hutseo
Suru-Craik







Material no Ekipamentus
3.2.1.      Material
        Material ne’ebe atu uza iha terenu mak hanesan : kaderno, lapizeira no kusiner
3.2.2. Equipamentos
           Equipamentos ne’ebe mak atu uza hodi hala’o peskiza iha terenu mak hanesan tuir mai ne’e:
1.   Telefone
2.   Cameran
3.   Lapijeira
3.3   Difinisaun Konseptual
3.3.1        Trarabandu
Tarabandu nudar regulamentu Komunidade nian atu aselera dezenvolvimentu iha suku nian hodi garantia sustentavledade iha suku no tarabandu hanesan lei komunidade ida nian hodi oraganiga komunidade sira atu moris tuir regulamentu ne’ebe mak estabelse tia ona tuir matenek nai ho naran
3.3.2        Konservasaun
            Tuir Utami iha tinan (2018) Konservasiaun (conservation) iha relasaun ho rekursu natureza ne`ebe signifikante hanesan: “preservasaun,managemento,ancare of natural and cultural recource. No tuir Ian Campbell (1972) ,iha parte seluk nia fo definisaun ba konservasaun iha parte tolu mak:
1.      Preservasaun ba rekursu natureza sira
2.      Aprobeitamentu ba rekursu natureza  uza ho matenek
3.      Utilizasaun ba rekursu natureza tenke ho konsiensia (wise use )

3.3.3        Floresta
Komprensaun kona-ba ai-laran tuir FAO (2000) katak ai-laran iha área sira ne'ebé kobre husi ai-hun bo’ot no canopies liu hosi 10% no área hektár 0.5 liu. Ai sé-nia órgaun tenke tenki pelumenus 5metru  hanesan ema adultu sira. Horis nudar fenormena natureza ida iha nia, abut ne'ebe fo benifisio ba ema inclui seres vivos seluk hodi bele proteje rai timor la,
4            ka manten existensia recursus ai horis nian. Tuir avó-feto nain balun iha frog iha ne'e tempu Ai-Horis iha nia hun ida ne'ebé mak investentu claru ho naruk metru 8 ho nia diameter sosa 20cm. Kona-ba klasifikasaun kontinua sai nu'udar fatór defenitiva istória pasadu, idade uluk nian kona-ba:
3.4  Definisaun Operasional
Definisaun operasional hanesan vizaun espesifiku ida hodi indentifika aktividade peskiza ne‟ebe maka atu hala‟o iha terenu,ho implementasaun tarabandu  nian iha area refere hodi halo observasaun no indentifika tuir tipo tipo husi Tarabandu. hanesan halo deskrisaun importante ba komunidade nian iha parametru kualidade ne‟eb mak sai hanesan sasukat ida atu rekolha dadus husi tarabandu nian mak hanesan tuir:
1)      Regulamentu tarabandu
Atu hare ba regulamentu husi tarabandu saida mak implementa iha area refere
2)      Komnidade nia partisipasaun iha trabandu
Atu hare benefisiu saida mak komunidade sira hetan husi tarabandu ne’e
3)      Tarabandu ba Ai-horis
Sansaun saida mak foti se wainhira komunidade sira tesi ai ho sunu rai
4)      Edukasun no kultura
Harea ba iha asesu ba iha edukasaun no kultura iha Suku Leolima hodi halo estimasaun ba dadus ne’ebe mak iha.
3.5  Tipo Peskija
Tipu peskiza ne‟e ho karakteristika descritivu, tamba peskiza ne‟e sei halo deskrisaun ba iha impelmentasauan lei tarabandu ba iha konservasaun Floresta iha Suku Leolima mmunisipio Ainaro.
3.5.1        Peskija Deskritivu
Peskiza deskritiva hanesan métodu ida ne'ebé tenta atu esplika kona-ba objetu peskiza hodi deskreve faktu sistemátiku, no karakterístika konaba implememta tarabandu ba konservasun Floresta to iha ne’ebe.Tipu Peskiza deskritiva mak hanesan tuir mai ne'e:
Ø  Peskiza Deskritiva ne'ebé uza kestionáriu no entrevista, hodi rekolha dadus iha terenu hodi halo konkluzaun.
Ø  Peskiza Deskritiva liu husi observasaun, dala ruma iha koleksaun de dadus la hetan dadus ne'ebé adekuadu.
Ø  Peskiza deskritiva hanesan peskizaida ho objetivu atu deskreve fenomena ne'ebé eziste. Fenomena ne'e forma hanesan atividade ida, ho karakterístika, mudansa, relasaun, ne‟ebe diferensa entre fenomena ema no fenomena Peskiza deskritif. Peskiza deskritiva la'os de‟it limitasaun ba problema ne'e hodi halibur no buka dadus, maibé inklui mós analiza no interpretasaun kona-ba signifikadu husi dadus.

3.6  Difinisaun Dadus
Tuir (Bogdan iha Sugiyono, 2013:244).Analiza dadus ne'e prosesu sistematikamente buka no buka dadus ne'ebé mak hetan hosi entrevista, nota toʼos, no materiál sira seluk, atu nuneʼe sira bele fasil atu komprende, no rezultadu sira bele hetan informasaun ba sira seluk.
ita Hatene katak definisaun ba dadus ne'ebé mak tipu oin-oin kona-ba informasaun ne'ebé hetan peskizador kona-ba objetu ne'ebé oras ne'e estuda hela. Dadus ne'e importante tebes atu utiliza hanesan estudu ida kona-ba rezolve problema no konkluzaun husi peskiza. Aleinde ne'e, dadus ne'e faktu empíriku ida ne'ebé peskizador halibur atu rezolve problema ka hatán peskiza katak maromak seidauk hatán pergunta sira. Komprende dadus tuir espesialista balun hanesan tuir mai ne'e.
3.6.1 Dadus Primaria
Tuir matenek nain (Arsip) hateten katak: dadus ne'ebé foti diretamente husi komunidade hanesan respondente resultadu ba observasaun iha kampu peskiza ho resultadu Intervista atu hetan informasaun ne’ebe aktual kona ba aktividade ne’ebe komunidade implementa durante sira halao.
3.6.2 Dadus Sekunder
Tuir matenek nain (key Birds) hateten katak : Dadus Sekundáriu katak dadus ne'ebé mak hetan husi instituisaun sira ne'ebé relasiona ho topiku peskisador nian, no dokumentus ne'ebé tau hamutuk iha administrasaun suku. inklui dadus, estadu fíziku, sosiedade socio ekonómika no dadus sira seluk iha relasaun ho objetu ba peskiza. Tuir Sugiyono dadus Sekundária ne'e la hanesan fonte dadus ne'ebé fornese informasaun diretamente ba peskiza kobradór. No dadus sekundáriu sai apoiu ida ba nesesidade ba dadus ne'ebé prinsipal hanesan livru. Literatura, no leitura ne'ebé relasiona ho implementasaun lei Tara bandu ba konservasaun Floresta.



3.7  Métodu kolekta dadus
Tuir Sugiyono (2013:224) téknika ba kolesaun dadus ne'e hakat liu estratéjiku iha peskiza, tanba objetivu prinsipál hosi peskiza ne'ebé mak hetan dadus liu husi.
1.      Kuisioner.
Katak teknika rekolla dadus ho maneira utilisa lista perguntas hodi hato’o ba respondent bazeia ba titulo peskisador nian Implementasaun Tarabandu ba Konservasaun floresta suku  suku leo-lima Postu Administrativu Hato-udo Munisipio Ainaro
2.      Observasaun
Hanesan teknika ida ne’ebe peskisador uza hodi bele tun direitamente ba iha fatin peskisa nia laran, hodi halao observasaun ba Tara-bandu konservasaun floresta ne’ebe mak akontece iha suku leo-lima Postu Administrativu Hato-udo Munisipio Ainaro.
3.      Intervista
Hanesan teknika ida ne’ebe peskisador halo intervista ba komunidade hodi hetan dadus husi respondent sira mak tuir Sugiyono (2014) hateten katak intervista hanesan teknik ne’ebe akumulasaun dadus husi peskisador para lori halo estudu ba dahuluk atu hatene formasaun problema ne’ebe peskisador hakarak hatene saida deit mak respondente profundu ho total ne’ebe oitua.
4.      Dokumentasaun
Hanesan atu hetan dadus direitamente husi fatin peskisa hanesan livru ne’ebe relevantes no dadus ne’ebe relevantes ho peskisador nia titulo Implementasaun Tarabandu ba Konservasaun Floresta
5.      Tekniku PRA
PRA mak Avaliasaun Partisipatória Rurál, Signifika katak avaliasaun ne‟ebe peskizador halo iha suku hodi hetan partisipativa komunidade nian atu ezerse sira nia hanoin kona ba objektivu peskizador nian (Robert Chambers 2015:2). Objetivu aplika métodu PRA atu dezenvolve programa ho komunidade, hodi hala‟o implementasaun aktividade ne‟ebe iha.Bazeia ba objektivu peskizador nian. Tekniku Transek suco katak, la‟o tuir area ka suku ne‟ebe iha potencia no rekursu existidu. Objectivu atu halo observasaun direita ba area peskiza no rekursu komunidade nian, hodi laʼo no liu husi suku tuir linha ne‟ebe konkorda atu indentifika no halibur informasaun iha area ka suco refere.











3.7.1        Diagrama dadus
Teori dan tijuan pustakan
Pembuatan Hipotesis
Penentuan sampel
Pemgumpul data
Penyajian data
Pengujian data
Penarikan kesempulan dan saran

Masalah
 









3.8      Teknika Analisa Dadus
Tuir Bogdan ho Sugiyono, (2013:244).Analiza dadus ne'ebé mak prosesu sistematikamente hetan no buka dadus ne'ebé mak hetan hosi entrevista, nota toʼos, no materiál sira seluk, atu nuneʼe sira bele fasil atu komprende, no rezultadu sira bele hetan informasaun ba sira seluk
3.8.1        Populasaun
Tuir Ridwan (2010) katak populasaun maka objeitu no sujeitu neʹebé hela iha area ida hodi Prense kriteria atu fo responde ba korelasaun problema peskizador nian sai hanesan alvo peskiza. Bazeia ba total husi Chefe da familia ne,ebe mak hakerek nain foti hamutuk 940 Familia husi representa iha Suku suku leo-lima Postu Administrativu Hato-udo Munisipio Ainaro sai hanesan trajeitu peskizador nian hodi foti no halo amostrasaun(sampel).
Arikunto (1998) untuk mendapatkan persen berdasarkan kategoria diatas maka dapat Menggunakan rumus menurut Arikunto S(1998). Adalah sebagai berikut.


3.8.2        Amostra
Tuir Sugiyono (2013: 218-219) sampel purposive ne'e hanesan téknika ba sampel fonte dadus ne'ebé ho konsiderasaun balun. Ida ne'e partikularmente konsiderasaun, pur ezemplu, ema ne'ebé konsidera atu hatene di'ak liu kona-ba saida mak ita hein katak, ka dala ruma nia mak ukun-naʼin neʼe sei sai fasil liu ba peskizadór atu esplora objetu ka situasaun sosiál tuir estudu.
Peskisa sei foti representante amostra husi total populasaun mai husi komunidade suku suku leo-lima Postu Administrativu Hato-udo Munisipio Ainaro ho total uma kain 940 husi total uma kain refere peskizador foti amostra 35 sai hanesan sampel ba peskiza ida ne’e. Formula ne’ebé mak uza hodi determina sampel mak: Slovin Riduwan (2010)).
FORMULA:
Informasaun:
            TUK= total uma kain
S=  sampel 5%
%= total pursentu 100%
Respondente=.......?   
Formulasaun lolos hodi halo operasaun ba resultadu samplin mak hanesan tuir mai ne’e:
Dadus
TUK  =940
S  = 5
%=100
R=…..?
R
3.9      Definisaun SWOT
Definisaun ba análize SWOT análize SWOT hanesan forma ida atu analiza sira-ne'ebé mak uza husi jestaun empreza ka organizasaun sira-ne'ebé sistemátiku no bele ajuda iha negósiu kona-ba prepara planu ida ne'ebé esperiénsia atu alkansa meta kona-ba empreza ka organizasaun. Rua kona-ba objetivu hirak ne'e ba objetivu ne'ebé naruk no kurtu-prazu.
Aleinde ne'e, análize SWOT bele mós interpreta maka hanesan forma ida atu analiza situasaun no kondisaun sira ne'ebé mak deskritiva (hodi fó estátua) kona-ba empreza ka organizasaun ida.
Analiza ida ne'e tau ba situasaun no kondisaun sira hanesan fatór sira-ne'ebé mak input. No tuirmai ba entries fahe auxilia tuir sira nia kontribuisaun ne'ebé refere.
Buat ida ne'ebé presiza atu konsidera nia hanesan ba uzuáriu sira kona-ba análize ida-ne'e, katak análize SWOT ne'be uza de'it hanesan análize ida, ne'e iha intensaun atu deskreve situasaun ne'ebé mak enfrenta dezafiu empreza ka organizasaun ida. Análize SWOT ne'e la instrumentu ida ne'ebé bele fornese dalan ida husi problema iha parte ida.
       Halo Análize hatudu katak hatene nia SWOT?
SWOT hamriik ba Forsa, Frakeza Oportunidade Ameasa. Katak Forsa (kbiit), Frakeza (fraku), Oportunidade (Oportunidade),
3.9.1        Funsaun Swot
Tuir Tuir Freddy, Rangkuti Analyst SWOT, mak identifikasaun sistemátika ida kona-ba fatór oin-oin hodi formula estratéjia empreza nian. Analiza ida ne'e bazeia ba logic ne'ebé maximizes sterngths no oportunidade, maibé mós bele minimiza frakeza no ameasa. Análize SWOT tuir Sondang P. Siagian hanesan instrumentu análize ne'ebé forte bainhira uza ida loloos ida-neʼe mós barak hatene kona-ba "SWOT mak sigla ida ba iha liafuan strenghs (kbiit), frakeza (extents), oportunidade no htreats (ameasa) análize SWOT.
Tuir (Philip Kotler) mak interpreta avaliasaun ida ba kbiit en-jerál, frakeza, oportunidade no ameasa. Análize SWOT hanesan instrumentu barak liu koñesidu interna no esterna ambientál análize ida. Analiza ida ne'e bazeia ba iha hipoteza katak estratéjia ida efetiva sei hamenus frakeza no ameasa. Bainhira aplika loloos, hipoteza simples hirak ne'e iha impaktu ida-ne'ebé boot neʼe kona-ba konsesaun estratéjia ida-ne'ebé susesu.
Tuir Ferrel no Harline (2005), Análize SWOT sira-nia funsaun mak atu hetan informasaun hosi análize situasaun no haketak nia asuntu internu sira (kbiit no frakeza) no asuntu externa (oportunidade no ameasa). Análize SWOT ne'e sei esplika se informasaun ne'e hatudu buat ruma ne'ebé bele tulun empreza alkansa ninia objetivu ka fó indikasaun katak sira obstákulu sira-ne'ebé tenke bele hasoru ka atu hasoru rendimentu ne'ebe hakarak atu minimiza.
3.10  Kualidade estandarnizasaun
Definisaun estandarnizasaun hanesan vizaun espesifiku ida hodi indentifika aktividade peskiza ne’ebe maka atu hala‟o iha terenu,ho kondisaun Komunidade  nian iha area refere hodi halo observasaun no indentifika tuir sosio ekonomiku familia nian. Hanesan halo interevista  ho lia nain sira kona ba partisipasaun komunidade sira nian iha konservasaun Floresta  mak hanesan tuir mai ne’e:
hatudu katak numeru populasaun kiik liu 20% maka dehan katak sira iha asesu ba servisu ida ne’e. hatudu katak numeru populasaun 20% too 39.9% maka dehan katak sira iha asesu ba servisu ida ne’e. hatudu katak numeru populasaun 40% too 59.9% maka dehan katak sira iha asesu ba servisu ida ne’e. hatudu katak numeru populasaun 60% too 79.9% maka dehan katak sira iha asesu ba servisu ida ne’e. hatudu katak numeru populasaun 80% ba leten maka dehan katak sira iha asesu ba servisu ida ne’e

No
Hare ba komunidade sira nian partisipasaun iha ba iha Konservasaun Floresta nian

NARAN
Asesu ba servisu ne’e
1
Ladun Dezenvolve
Kor ajul 20%
Kor mutin 20/39 %
Kor kinur 40/ 59 %
3
4
5
Dejenvolve Liu
Kor matak 60 79 %
Kon metan 80/100 %
6
Sensus 2015 Nian Imajen ne’e hatudu katak husi pursentu 20% to 59% ne’e ladun dezenvolve husi 60%100% Dejenvolve liu husi


Read more...